Znate
za tajne izložbe u zagrebačkim stanovima? Riječ je o novom trendu koji se ''aktivira''
tako da na email dobijete obavijest o privatnoj adresi na kojoj se održava izložba,
nema informacije u javnosti, niti možete doći nepozvani. Projekt ''Tajne
izložbe'' su pokrenule tri mlade kustosice Irena
Borić, Ivana Hanaček i Ana Kršinić Lozica.
Izložbama se istražuje odnos umjetnosti i cenzure, a osim u Zagrebu,
održavat će se i u Maastrichtu i Munchenu, a ostat će
tajne sve do zadnje izložbe na kojoj će biti izložena cijela dokumentacija projekta.
Pokretanje
projekta je motivirala činjenica da unutar većine umjetničkih institucija u
Hrvatskoj njeguju konzervativan pristup umjetnosti, kažu kustosice, zbog čega
ne uspijevati držati korak sa suvremenih umjetničkim praksama. Organiziranje
izložbi u stanovima također je i neka vrsta stava kojim se poručuje da mladi
kustosi mogu raditi na projektima koje smatraju važnima jedino izvan institucija
i samoorganizirano.
Glavna tema izložbi je cenzura u umjetnosti poslije 1989. godine.
Kako danas funkcionira cenzura, tko cenzurira i zašto, neka su od pitanja koja
postavljaju kustosice, a glavna teza na kojoj se temelji projekt jest da se način
na koji se cenzura provodi radikalno promijenio u posljednjih dvadeset godina -
jako je raširena, ali kamuflirana i gotovo nevidljiva.
Na
prvoj se tajnoj izložbi predstavila splitska umjetnica Rafaela Dražić, kojoj je
bilo zabranjeno izlaganje u Muzeju grada Splita jer je projektom o
intervencijama u javnom gradskom prostoru kritizirala splitskog gradonačelnika
Željka Keruma. Rafaela Dražić je na ''tajnoj izložbi'' predstavila ad hoc projekt
koji se sastojao od fax mašine, koja je 28. 1., za vrijeme izložbe, bila
uključena pa autorica nije mogla kontrolirati (ili cenzurirati) sadržaj koji je
izlazio iz sprave, a prethodno je pozvala ljude da sudjeluju tako što će slati
citate koji se odnose na imidž, sliku.
Na
drugoj tajnoj izložbi, uz nekadašnjeg člana Grupe šestorice, deklariranog
anarhistu i veterana cenzure Mladena Stilinovića te umjetnika mlađe generacije
Ivana Fiolića, predstavio se i Marko Pašalić. Pašalić je postavio zvučnu
instalaciju u dječjoj sobi - uz ciku djece koja se igraju, prostorom se širio
zvuk Čopićeve legendarne "Ježeve kućice", koja je bila izbačena iz obavezne
lektire u hrvatskim osnovnim školama.
B.
M.
pogledaj.to