8765432131302928272625242322212019181716

Stanovi u Muljari

Nekadašnja Tvornica cementa u Podsusedu i mogućnosti transformacije tog industrijskog kompleksa, jednog od prvih tvorničkih pogona izgrađenih u gradu Zagrebu koji je sada u derutnom stanju, bila je tema arhitektonske radionice na kojoj je u dva vikenda u ožujku sudjelovalo desetero studenata Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, pod vodstvom arhitekata iz udruge ARCHIsquad. Radionica je nazvana ''Muljara'', prema velikim silosima za mulj u sklopu tvornice, a polaznici vođeni arhitektima su se trudili kroz istraživanje pokazati kako su napušteni industrijski krajolici vrijedna gradska zemljišta.

 Lokacija zagrebačke cementare, udaljena od gradskog središta, pokazala se kao zanimljivo polje eksperimentiranja novih vidova života u gradu. Poučeni primjerima iz svijeta o prenamjeni takvih kompleksa u centre alternativne kulture ili pak, s druge strane, u luksuzna stanovanja, pokušali su na radionici ispitati drukčije modele transformacije, kažu iz ARCHIsquada, arhitektonske grupe koja se bavi pitanjima socijalno-osjetljive arhitekture.

 U daljnjem će razvoju grada Zagreba kao snažnog regionalnog centra potreba za kvalitetnim i održivim rješenjima stanovanja neprestano rasti. Stoga nekad napuštena zemljišta unutar granica grada, makar i industrijske namjene, postaju plodna tla za nove gradske pothvate poput izgradnje stambenog naselja, što je bila tema radionice. No, za razliku od Novog Zagreba u kojem i danas prevladava stambena namjena, u cementari su razmišljali i o sadržajima koji će nadopunjivati tu osnovnu funkciju.

 Rad u radionici bio je podijeljen u grupe, a svaka se grupa orijentirala na pojedinu građevinu kompleksa i intervenirala u nju. Tako je osnovna tema stanovanja poprimila različite oblike - od nekonvencionalnih stanova u kružnim silos tlocrtima, preko modularnih grozdanih jedinica unutar velikog raspona, zatim dvokatnih i trokatnih stanova povezanih zajedničkim cirkularnim terasama, do agro-stanovanja s vertikalnim vrtovima. Sve su građevine povezane kružnom vezom u obliku mostova, koja skuplja kolektivne sadržaje novog stambenog naselja, gdje se stanari mogu susretati, družiti, odmarati, dijeliti znanja te se brinuti o zajedničkom prostoru i okolišu. Ta svojevrsna kolektivna etaža vodi do potpuno 'nove iz temelja' izgradnje u staroj cementari u obliku prozirnih, zasad neodređenih nebodera, koji predstavljaju buduće gradske investicije i ostvarivanje optimalne gustoće stanovanja s vremenom. 

Ukupna površina obuhvata koji se obrađivao na radionici je 20 000 m2. Naglasak je stavljen na maketarskome i crtačkome radu, a rezultati su izloženi u Muzeju grada Zagreba do 28. travnja, u sklopu projekta"Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive", čiji je dio bila i radionica. 
Radionicu su vodili arhitekti Ana Dana Beroš, Mirna Horvat i Vedran Jukić, a sudjelovali su studenti Nina Mia Čikeš, Tisa Juračić, Uršula Juvan, Martina Kapuđija, Marija Kovačević, Tina Lacković, Anita Malović, Stanislava Odrljin, Tomislav Stepić i Pero Vuković.

Donosimo fotografije postojećeg stanja bivše cementare i rezultata arhitektonske radionice. 

Snimio: Danko Stjepanović

 

B.M.

pogledaj.to

Objavljeno: 22. travanj 2010 13:39

Komentari

el presidente je napisao (22. travanj 2010 16:02):

super ideja!

konačno i kod nas ovakve ideje!

bar se nečim približavamo Zapadu

:-D

mf je napisao (22. travanj 2010 20:20):

ta muljara uopće nije atraktivan prostor, za bilo šta. previše je izvan centra (i donjogradskog i novozagrebačkog), oko nje nema nekih drugih zanimljivih sadržaja, nema gustoće stanovnika u blizini (obiteljske kuće)...

možda da je pretvorimo u livadu?

meho je napisao (22. travanj 2010 21:59):

mf, zašto ta muljara ne bi bila neki novi generator zanimljivih sadržaja i novi centar? daj malo mašte... a vidiš bar na slikama da ima zgrada koje su valjda vrijedan spomenik neke industrije i spomenik nekog prošlog vremena...

Stipe Marasović je napisao (22. travanj 2010 23:28):

Bio sam i čuo. Zanimljivo. Ja bi nešto sa ovon Dalmatinkon koja je trenutno u poluraspadu u Sinju. Samo se Dalmatinka nije raspala ko ova Muljara. Muljari nema šta drugo nego uzet ovo šta su kolege napravili i rasturit taj prostor! Nema uopće veze di se nalazi (jer će tu doći takav korisnik kojemu će pasat ta udaljenost od grada) važno je da se radi na ovim stvarima. Ima ih u državi mnogo. Samo ne bi se smilo dogodit da guzati političari nađu opravdanje u ovome za još žešće lupežanje države. Bokte zamisli samo! Neki kreten od političara uvidi jednog dana da je prenamjena Muljare uspila, pa kaže eh sad možemo i škver u STu. I onda kažu da su 90te to imale u planu napravit, tako da bi jednoga dana mladi ljudi mogli raditi kreativne projekte, ser, ser, nema im kraja. I onda se kao izvuku od svake odgovornosti. E nemože!! Al da ne bi duboko u politiku, ostanimo u našoj domeni. Kad se ovakva prva stvar izvede neće im bit kraja. Naravno za to isplanirat triba dobro spoznat mentalni sklop tih korisnika koji bi tu eventualno naselili jer bez toga nema blagoslova izvedenog projekta. Možda bih predložio kolegama koji su radili projekt da otiđu šatorovat tamo jedan cili tjedan onako zajebancije radi, pa još bolje spoznaju prostor ;) Eto.

mf je napisao (23. travanj 2010 20:56):

@meho

revitalizacija i zaštita industrijske baštine je aktualna tema iz par razloga, a najvažniji je taj da su to vrijedne i neiskorištene nekretnine u centrima gradova (nekadašnja periferija), primjerice paromlin, badel ili gliptoteka.

muljara nije u toj kategoriji, pa je stoga revitalizacija muljare više trend, ili romantiziranje...

ako ta lokacija ima ikakvog potencijala, naši bi građevinski poduzetnici to odavno već uočili :)

komentiraj.to

(required) 
(required) 
(optional)
(required)